STOPOSTOTNO UVEĆANjE PREMIJE NA PŠENICU U GRADU BIJELjINA
Na području grada Bijeljina u jesen 2022. godine pod strnom žitaricom se našlo 15.000 hektara, što ju je činilo najzastupljenijom ratarskom kulturom ove sezone u Semberiji. Povećanje površina pod pšenicom za oko hiljadu hektara u odnosu na godinu ranije, zasijano je nauštrb kukuruza. Razlog ovome jesu podsticaji, premije i cijena pšenice od prošle godine, ali i sam vegetacioni period, gdje se sušni period u najvećem dijelu izbjegne i znači koliko-toliko sigurnu proizvodnju.
Međutim, ovo je teška godina za sve poljoprivredne proizvođače, zbog činjenice da je nakon teškog perioda kiša pšenica oboljela, uprkos agrotehničkim mjerama koje su prizvođači u skladu sa svojim mogućnostima primjenjivali. Ove godine bila su potrebna od najmanje dva prihranjivanja i dva do tri hemijska tretmana, što je na mnogim poljima izostalo zbog finansijskih sredstava potrebnih za ove mjere.
- Informacije sa terena govore da je žetva skoro završena, a prosječan prinos iznosi oko 3 do 3,5 tona po hektaru, što znači da je smanjen za 40% ili čak 50% u odnosu na prethodne godine. Naravno, upitan je i sam kvalitet zrna. Prema našim informacijama isplate su krenule i cijena se kreće od 25 do 27 i 30 feninga. Taj iznos je zaista neprihvatljiv i ne može pokriti ni cijenu koštanja koja prema procjenama Odjeljenja za poljoprivredu iznosi 3.150 KM po hektaru - ocijenio je Sreten Vučković iz gradskog Odjeljenja za poljoprivredu.
Zbog značaja proizvodnje hljebnog zrna i broja porodica koje žive od proizvodnje pšenice, ali i zbog činjenice da je ova tema zapostavljena od pojave epidemije afričke kuge svinja, Gradska uprava je današnju konferenciju za medije posvetila, prije svega, informacijama o ovoj grani poljoprivredne proizvodnje u Semberiji.
- Prosječan prinos je vrlo skroman, ali treba pomenuti i ona mjesta gdje su polja toliko oštećena svim neprilikama da su imala prinos od samo 1,5 tonu po hektaru, a kojih je najviše u južnom dijelu Semberije u mjesnim zajednicama poput Glavičica, Batra i Johovca. Ono što smo mi uradili još 2021. godine jeste podsticanje proizvodnje i to smo nastavili i u narednim godinama. Ni ova godina neće biti izuzetak, pa smo odlučili da svaki kilogram pšenice, prema pravilniku podstaknemo sa 10 feninga. Ovo je način da ublažimo posljedice svih nedaća koje su zadesile naše proizvođače. Pozivamo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da, uz 500 KM, iznađe način da obezbijedi još 250 KM po hektaru za ovogodišnji rod pšenice i da to bude isplaćeno u toku jesenje sjetve, kako bi naši proizvođači dobili i zrno optimizma kojeg sada nemaju za održanje proizvodnje hljebnog zrna. Mi smo sve vrijeme ukazivali na značaj postojanja robnih rezervi, jer da ih imamo, kao što je to slučaj u Srbiji, gdje je Vlada dala saglasnost za otkup do 200.000 tona pšenice za robne rezerve, po cijeni od oko 42 feninga bez PDV-a, to bi podrazumijevalo zaštitu i domaće proizvodnje i prerađivačke i mlinsko-pekarske industrije. Zbog toga već duže vrijeme insistiram na tome da ozbiljnu državu, između ostalog, definiše i postojanje dobrih i funkcionalnih robnih rezervi, a u Republici Srpskoj su one već godinama u stečaju - zaključio je gradonačelnik Bijeljine.
Pravo na podsticaj za proizvodnju pšenice imaće svi poljoprivredni proizvođači koji su upisani u APIF-u i koji su kao osnov korišćenja naveli površine pod pšenicom.
Gradonačelnik Bijeljine se osvrnuo i na trenutni presjek stanja kada je u pitanju epidemija afričke kuge svinja (AKS), rekavši da je i prethodni vikend bio težak za Semberiju. Zaključno sa jučerašnjim danom, eutanazirano je ukupno 6.284 komada svinja, zbog čega iznos direktne šete zbog ove epidemije premašuje dva miliona KM.
- Zato i danas očekujemo odluke Republičkog kriznog centra, među kojima se prvenstveno zalažemo za početak procesa sanitarnog klanja, jer nije cilj da se sve svinje eutanaziraju. S obzirom na to da se u BiH, na osnovu važećeg Pravilnika, uvezeno meso ne testira na prisustvo AKS, krajnje vrijeme je da Savjet ministara zabrani uvoza svinjskog mesa, a Pravilnik hitno treba izmjeniti, unoseći obavezu testiranja na prisustvo ovog virusa. Podsjećanja radi, do petka je eutanazirano 5.080 svinja, a preko vikenda je izvršeno novih 1.200 eutanazija. Do sada je prisustvo virusa potvrđeno u 129 domaćinstava, eutanazija je vršena u 120, slijedi eutanaziranje svinja u 9 domaćinstava, a juče su uzorci uzeti u još 10 domaćinstava. Preko 90% uzetih uzoraka je pokazalo pozitivan nalaz, što govori o lakoj prenosivosti ovog virusa – ocijeno je gradonačelnik Petrović.
Po pitanju biosigurnosnih mjera, insistirali smo da se u budžetu Republike Srpske za narednu godinu nađu sredstva koja će poslužiti za izgradnju ograda na farmama kao što su u inostranstvu bile dvostruke ograde i dezinfekcija na ulazu, dok su dezinfekcione barijere na putevima dale jedino psihološki efekat.
