Uviđajući da problem suzbijanja komaraca već duži niz godina postoji u Semberiji, gradonačelnik Ljubiša Petrović inicirao je okrugli sto na ovu temu, na kome su danas, pored predstavnika kompanije „Dezinsekcija“ koja izvodi radove na suzbijanju komaraca na području Grada Bijeljina, učestvovali i članovi Komisije za nadzor, odnosno praćenje provođenja dezinsekcije na teritoriji Grada, kao i profesori fakulteta u Novom Sadu, Beogradu i Osijeku.
S obzirom na to da je Bijeljina smještena između približno 26 kilometara obale rijeke Save i oko 40 kilometara obale rijeke Drine, kao i da u Semberiji ima i oko 600 kilometara primarnih, sekundarnih i tercijarnih kanala, jasno je koliko je složena situacija i koliko je teren pogodan za razmnožavanje ovih insekata.
- Jako je važno, zbog složenosti ovog pitanja povezati nauku i praksu. Takođe je jako bitno da građani shvate da je njihova uloga u rješavanju ovog problema zaista velika, jer mnogi od njih, nažalost, nisu svjesni da, zadržavanjem vode u bilo kakvim posudama na svom imanju oni indirektno, ali doslovno proizvode nove komarce. Zbog toga je jako bitno da svako da svoj doprinos i u svom domaćinstvu imanju ili poljoprivrednoj površini obezbijedi takve uslove u kojima neće biti mogućnosti za opstanak larvi komaraca - rekla je Mihaela Kavran, docent doktor biotehničkih nauka Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i dodala da bi, čak i kada bi, teoretski, bio uništen i posljednji odrasli komarac, što je u praksi nemoguće, kroz dva dana bi se ponovo pojavilo na hiljade novih komaraca zbog larvi, što jasno pokazuje značaj minimiziranja površina na kojima larve komaraca mogu opstati.

Profesor Branimir Hakenberger sa Univerziteta u Osijeku rekao je da je iznenađen što jedna Gradska uprava ima dobar stav prema ovom problemu i pozdravio okupljanje stručnjaka iz regiona kako bi se njihova iskustva sa ovog polja razmijenila. 
-  Suzbijanje odraslih formi komaraca se smatra nekom vrstom korektivne mjere za sve što nije suzbijeno u fazi larve, dok se tretman larvicidima smatra najboljim i najefikasnijim, ali je u realnosti brojnost komaraca trenutno tako velika da nije moguće u potpunosti riješiti problem larvicidnim tretmanom, već je potrebno kombinovati ove dvije vrste tretmana za maksimalan učinak. Kada se tretmani orošavanja, zamagljivanja, zaprašivanja i slično, obave pažljivo i u skladu sa ekološkim zahtjevima, može se očekivati rješenje ovog problema u narednih nekoliko godina - zaključio je profesor Hakenberger.

Gradonačelnik Ljubiša Petrović je izrazio svoju zahvalnost profesorima koji su prenijeli iskustva i iz Evrope, a ne samo svojih zemalja. 

- Jedan od zaključaka je i da će drugi ciklus zaprašivanja komaraca na teritoriji Grada Bijeljina početi za 48 do 72 sata, kada očekujemo tropske temperatre. Smjesa u preparatima nema isto dejstvo u slučaju temperature vazduha od 32 stepena celzijusa, koliko je iznosio prosjek u periodu prvog ciklusa zaprašivanja i u slučaju kada je temperatura ispod 30 stepeni. Izazov za Gradsku upravu je bila i tenderska procedura koja je trajala u preduzećima „Vode“ i „Vode Srpske“, te nije na vrijeme počeo proces košenja pojaseva u blizini kanala, što je doprinijelo razmnožavanju i težem suzbijanju komaraca - rekao je Gradonačelnik i najavio da će okrugli stolovi na ovu temu, u proširenom sastavu postati praksa u Bijeljini, kako bi se došlo do najboljih mjera za rješavanje problema brojnosti komaraca. 
- Važno je imati u vidu i da je nadležno ministarstvo dalo negativno mišljenje u vezi sa zaprašivanjem iz vazduha. Kriterijumi koji pokazuju kada bi bilo potrebno uraditi avio tretman komaraca nisu jasno utvrđeni. U nekom slučaju je kriterijum 15 uboda za 15 minuta, a negdje se prisustvo zaraznih bolesti smatra trenutkom kada je potreban ovaj tretman. U Hrvatskoj je registrovan virus zarazne bolesti označene kao denga groznica, a pitanje je kada će se isto desiti i u Srbiji ili kod nas, zato je poželjno reagovati preventivno, a ne onda kada šteta bude već načinjena - upozorio je Gradonačelnik i skrenuo pažnju na to da, što se finansijskih troškova tiče, Bijeljina izdvaja više nego mnogi gradovi i opštine u Hrvatskoj, ali i da za avio zaprašivanje novčana sredstva u zemljama u okruženju dolaze iz budžeta države, a ne lokalne zajednce.

Pored komaraca u posljednje vrijeme se građani, ne samo Bijeljine nego i čitave i u okruženju, žale na brojne bubašvaba, odnosno, žohara i to je problem koji je u porastu. Ovaj okruli sto bio je prilika i da se na temelju praktičnog iskustva sazna kako se obavlja proces dezinsekcije ovih vrsta na teritoriji Srbije i Hrvatske.